Organi za sluh sastoje se od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, živčanih puteva i centara za sluh koji se nalaze u mozgu. Polukružni kanali služe za održavanje ravnoteže, a u pužnici je smješten organ sluha koji nam omogućuje da čujemo zvuk. Karakteristike zvuka odnose se na visinu, jačinu i trajanje zvuka.
Visina zvuka mjeri se u frekvenciji, a jačina zvuka u decibelima. Slušno polje čovjeka pokriva frekvencijski raspon od 16 do 16 000 Hz. Frekvencijsko područje bitno za percepciju govora iznosi 300 do 3000 Hz. Kolokvijalni govor odvija se na intenzitetu 40 – 70 decibela.
- Vrste oštećenja sluha
- Što uzrokuje oštećenje sluha?
- Na koji način buka uzrokuje oštećenje sluha?
- 5 načina na koje možete spriječiti oštećenje sluha uzrokovano bukom
- Kako živjeti s oštećenjem sluha?
- Liječenje oštećenja sluha
- Preventivne mjere za očuvanje sluha
Vrste oštećenja sluha
Postoje različite vrste oštećenja sluha koje se mogu podijeliti po stupnju oštećenosti, odnosno po težini:
GLUHOĆA
Gluhoća predstavlja djelomični ili potpuni nedostatak sluha kod čovjeka. Potpuna gluhoća podrazumijeva gluhoću za sve zvučne nadražaje. Gluhoća s još uvijek prisutnom percepcijom za određene tonove podrazumijeva prosječni gubitak sluha na govornim frekvencijama iznad 91 dB.
U ovom slučaju usprkos tome što postoje ostatci sluha kod osobe, oni su nedovoljni za ostvarivanje komunikacije na temelju slušanja.Postoje dvije vrste gluhoće s obzirom na gubitak sluha: stečena ili urođena.
Stečena gluhoća može podrazumijevati oštećenje unutarnjeg uha koje može nastati uslijed meningitisa, encefalitisa, šarlaha, tuberkuloze ili nekim drugim bolestima. Do urođene gluhoće može doći prijevremenim rođenjem djeteta, naslijeđenim osobinama ili određenim sindromima.
Za postavljanje dijagnoze gluhoće liječnici se koriste posebnim slušnim testovima. Sluh dojenčadi i male djece u prošlosti se provjeravao uz pomoć akustičnih davača signala. Ti bi se signali odbijali od opne u uhu i izazvali refleks. Postojanje refleksa značilo je da dijete čuje. Danas se u te svrhe koriste drugačije, učinkovitije i pouzdanije metode.
NAGLUHOST
Nagluhost predstavlja manje ili veće oštećenje sluha, a postoji lakša, umjerena i teška nagluhost, ovisno o ostatcima sluha u govornim frekvencijama.
Postoje tri vrste nagluhosti:
- konduktivna nagluhost: za ovu vrstu nagluhosti karakteristično je oštećenje zračne i koštane vodljivosti zvuka. Zato se konduktivna nagluhost naziva još i provodna. Mjesto oštećenja kod konduktivne nagluhosti je ili u srednjem uhu ili u vanjskom uhu. Uzroke možemo potražiti u urođenim malformacijama vanjskog i srednjeg uha, u ozljedama srednjeg uha, u začepljenom slušnom kanalu, upalama uha i sl.
- perceptivna nagluhost: perceptivna, zamjedbena nagluhost odnosi se na poremećaj zamjećivanja intenziteta i frekvencije slušne poruke. Uzroci zamjedbene nagluhosti jesu izloženost buci, Menierova bolest, upale unutarnjeg uha, urođena ili staračka nagluhost i sl.
- mješovita nagluhost: obuhvaća kombinaciju perceptivne i konduktivne nagluhosti, a uglavnom nastaje zbog prelaska oboljenja sa srednjeg na unutarnje uho.
Sluh, odnosno oštećenje sluha može se popraviti uz pomoć raznih slušnih pomagala. Slušna pomagala sastoje se od mikrofona, slušalice i pojačala. Mikrofon je uređaj koji prima slušni signal, a slušalica prosljeđuje obrađeni signal u zvukovod. Uz pomoć pojačala pojačava se slušni signal u mikrofonu.
Uslijed bilo kakvog oštećenja sluha, najvažnije je pravovremeno posjetiti liječnika. Nekad zna proći i do nekoliko godina prije nego se osoba odluči potražiti pomoć. Kada napokon takva osoba isproba slušno pomagalo, shvati da je u tih par godina mnogo toga propustila. Iz tog vam razloga preporučujemo redovite liječničke kontrole kako biste dobili odgovarajuću terapiju i tretman.
Što uzrokuje oštećenje sluha?
Ulazak u treću životnu dob najčešći je uzrok oštećenja sluha. Jedna od tri osobe u dobi od 65 – 74 godine ima određenu razinu gubitka sluha. Nakon 75 godina, to pada na svaku drugu osobu.
Nije u potpunosti jasno zašto se u starijoj dobi postupno gubi sluh. Može biti riječ o tome da je stiglo „vrijeme naplate“ cjeloživotnom izlaganju glasnim zvukovima i ostalim čimbenicima. Važno je napomenuti da su i geni dio svega ovoga. Istraživanja su pokazala da je oko 22 milijuna američkih radnika izloženo buci tijekom obavljanja poslovnih obaveza.
Čak su i glazbenici koji doslovno stvaraju glazbu za naše uši izloženi glasnim zvukovima koji mogu uzrokovati oštećenje sluha.
Na koji način buka uzrokuje oštećenje sluha?
Svakodnevno čujemo zvuk u našem okruženju kao što su zvukovi s televizije, radija, zvukovi kućanskih uređaja, zvukovi s prometnica i sl. Obično su takvi zvukovi „normalne“ jakosti koja ne oštećuje naš sluh.
Važno je napomenuti da zvukovi mogu biti štetni za naše zdravlje, ako su previše glasni. Čak i ako smo im izloženi samo na kratko. Dakle, kratka izloženost glasnim zvukovima, odnosno buci može imati identične posljedice na naš sluh kao i dugotrajna izloženost. Ti glasni zvukovi mogu oštetiti osjetljive strukture u unutarnjem uhu i uzrokovati gubitak sluha.
Oštećenje sluha uzrokovano bukom može se primijetiti odmah, a isto tako, može proći neko duže vrijeme dok pojedinac nije zamijetio što ga je snašlo. Ovakvo oštećenje može biti privremeno ili trajno te utječe na jedno ili na oba uha. Bez obzira na to kako buka utječe na ljude, jedna je stvar sigurna: OŠTEĆENJE SLUHA UZROKOVANO BUKOM MOŽE SE SPRIJEČITI.
Buka može uzrokovati oštećenje sluha u bilo kojoj životnoj dobi. Njoj su izložena djeca, tinejdžeri, osobe srednje i starije životne dobi. Provedena su istraživanja na ovom području, a rezultati su pokazali da je u SAD-u 40 milijuna odraslih (6 %) do 70 godina izgubilo sluh na jednom ili oba uha zbog izlaganja buci. Ista istraživanja ukazala su na to da čak 17% mladih (u dobi od 12 do 19 godina) ima predispozicije za gubitak sluha.
Oštećenje sluha može uzrokovati jednokratno izlaganje intenzivnom zvuku kao što je zvuk eksplozije ili stalno izlaganje glasnim zvukovima tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
„Glasne“ aktivnosti koje mogu dovesti do oštećenja sluha odnose se na lov, pucanje iz oružja, vožnja motornim sanjkama, slušanje MP3-a, sviranje u bendu i sl.
Zvuk se mjeri u decibelima. Zvuci manji od 75 decibela, čak i nakon dužeg izlaganja, vjerojatno neće uzrokovati gubitak sluha, no stalno izlaganje zvukovima iznad 85 decibela može uzrokovati gubitak sluha. Što je zvuk glasniji, potrebno je manje vremena tijekom kojeg može doći do oštećenja sluha.
Razina buke poznatih zvukova iz svakodnevnom okruženja:
- šaptanje: 30 db
- rad hladnjaka: 45 db
- normalan razgovor: 60 db
- buka s prometnica: 85 db
- zvukovi motora: 95 db
- slušanje glazbe preko slušalica (na najglasnije): 105 db
- sirene: 120 db
- polijetanje aviona: 120 db
- petarde i vatreno oružje: 150 db
5 načina na koje možete spriječiti oštećenje sluha uzrokovano bukom
1. Izbjegavajte glasne zvukove: najbolji savjet za očuvanje sluha je izbjegavanje glasnih zvukova. Dakle, držite se podalje izvora buke koliko god je to moguće.
2. Ne slušajte glazbu preko slušalica: slušalice su jedna od najvećih opasnosti za gubitak sluha. Da biste izbjegli oštećenje sluha savjetujemo vam da:
- ne slušate glazbu preko slušalica na više od 60% maksimalne glasnoće. Neki uređaji imaju mogućnost automatskog postavljanja ograničenja glasnoće
- ne koristite slušalice duže od sat vremena; odmorite se barem 10 minuta svakih 40 minuta.
3. Zaštitite sluh tijekom glasnih događaja ili aktivnosti: za zaštitu sluha od svakodnevnih izvora buke stručnjaci savjetuju sljedeće:
- Odmaknite se od izvora glasnih zvukova (zvučnici u noćnim klubovima)
- Pokušajte se „odmoriti“ od buke svakih 15 minuta
- Nakon dugotrajne izloženosti buci potrebno je minimalno 18 sati odmora
- Razmislite o tome da nabavite čepiće za uši, koji mogu spriječiti gubitak sluha
4. Poduzmite sve mjere opreza na poslu: ako ste na poslu svakodnevno izloženi buci, obratite se upravitelju ili nadležnoj službi. Vaš poslodavac dužan je pobrinuti se oko toga, kako bi smanjio izloženost glasnim zvukovima te sveo opasnost na minimalnu razinu.
5. Redovno provjeravajte sluh: ako ste zabrinuti i sumnjate na oštećenje sluha, obavezno posjetite liječnika koji će napraviti sve potrebne testove. Zapamtite, redovni pregledi sluha mogu spriječiti trajna i velika oštećenja.
Kako živjeti s oštećenjem sluha?
Mnogi se pitaju kako živjeti s oštećenjem sluha, kako razgovarati sa svojom obitelji i prijateljima… Za početak, preuredite vaš dom tako da su mjesta za sjedenje okrenuta jedno prema drugome.
Ovako ćete moći vidjeti ljude kada razgovaraju, čitati im s usana i vidjeti njihove izraze lica. Zatim, uklonite sve izvore pozadinske buke. Primjerice, isključite TV kada ga nitko ne gleda.
Dajte ljudima do znanja što mogu učiniti kako bi vam pomogli da ih bolje razumijete:
- Neka dobiju vašu pažnju prije nego što počnu razgovarati
- Neka vam omoguće čitanje s usana
- Neka razgovaraju razgovijetno, ali neka ne viču
Liječenje oštećenja sluha
Liječenje ovisi o vrsti i uzroku gubitka sluha. Ako se na vrijeme krene s terapijama i liječenjem, puno su veće šanse za oporavak. Gubitak sluha uzrokovan infekcijom često se rješava antibioticima.
Ako mislite da je gubitak sluha uzrokovan korištenjem određenih lijekova, obavezno o tome razgovarajte s vašim liječnikom.
Preventivne mjere za očuvanje sluha
- Ograničite izloženost glasnim zvukovima u vašem domu: potaknite djecu da nauče pravilno koristiti slušalice za glazbu, razmislite o nabavi kvalitetnijih slušalica koje eliminiraju pozadinsku buku. Smanjite glasnoću TV-a na normalnu razinu; osobito onda kada ga nitko ne gleda.
- Razmislite o kupnji tiših kućanskih uređaja poput perilice za rublje, pekača za kruh i sl.
- Ako radite u rizičnom okruženju, provjerite s poslodavcem sve u vezi smanjenja rizika od oštećenja sluha
- Nosite zaštitnu opremu
