Naslovnica Logopedija Disleksija i disgrafija

Disleksija i disgrafija

Primijetili ste da vaš mališan mijenja foneme ili grafički slična slova? Teško izgovara svoje ime? Ima problema s čitanjem teksta?

Iako na prvi pogled ovo mogu biti jasni znakovi disleksije, ne mora nužno biti riječ o tome. Zato vam savjetujemo da pratite djetetov razvoj i obavezno se javite liječniku, ako se stanje ne popravi.

Disleksija se odnosi na teškoće pri čitanju ili učenju čitanja. Osoba koja pati od disleksije normalne je inteligencije, dobrog sluha i vida te adekvatne motivacije. Budući da disleksija može proizaći iz problema dječjeg razvoja, naziva se i razvojna disleksija. Disleksija nije bolest, no poteškoće koje se očituju u čitanju, pisanju, orijentaciji i fonološkoj obradi riječi znatno se mogu ublažiti logopedskim terapijama.

Disgrafija se odnosi na nesposobnost svladavanja vještine pisanja koja je određena pravopisnim načelima, a očituje se u tipičnim pogreškama. Postoje različiti oblici disgrafije, a za njihov nastanak od velike su važnosti jezične teškoće, odnosno teškoće u svladavanju pojedinih elemenata jezičnog sustava.

Disleksija i disgrafija nisu uvjetovane inteligencijom i ostalim sposobnostima te se u velikim slučajevima kod osobe (djeteta) javljaju istodobno.

U nastavku teksta upoznat ćemo vas s uzrocima disleksije i disgrafije, simptomima disleksije te vrstama i vježbama disgrafije.

UZROCI DISLEKSIJE

Veliki dio uzroka disleksije odnosi se na konstituciju osobe te na čimbenike koji su pridonijeli takvoj konstituciji. Konstitucija podrazumijeva genetsko nasljeđivanje te sve ono što se stječe tijekom samog rođenja.

Sklonost disleksiji upravo je dio konstitucije. Uzorci disleksije mogu se tražiti i u nedovoljno razvijenoj dominaciji moždane hemisfere, u funkcionalnim oštećenjima, u općim smetnjama u razvoju govora, nesposobnosti koncentracije, ali i prilikom pedagoške zapuštenosti djeteta.

Kako prepoznati disleksiju kod djece?

Simptome disleksije ponekad je teško prepoznati, osobito ako dijete još nije krenulo u školu. Učitelj će vjerojatno biti taj koji će prvi primijetiti neke znakove odnosno poteškoće u pisanju ili čitanju.

Simptomi disleksije mijenjaju se ovisno o godinama. Svako dijete s disleksijom je drugačije; ima jedinstvene prednosti i suočava se s različitim izazovima. Ipak, postoje neki znakovi po kojima ćete moći prepoznati da vaše dijete treba dodatnu pomoć u školi.

Simptomi disleksije kod djece

Potražite poteškoće pri govorenju, slušanju ili pisanju. Jedan ili dva simptoma ne moraju nužno ukazivati na disleksiju, ali ako vaše dijete ima nekoliko simptoma, savjetujemo vam da se obratite liječniku.

Potražite poteškoće u učenju. Budući da djeca s disleksijom imaju poteškoća s fonološkom obradom (manipulacija zvukovima), moguće su poteškoće u učenju. Potražite poteškoće u svakodnevnom životu. Sporiji razvoj motoričkih vještina kao što su držanje olovke, knjige, zatvaranje patenta, četkanje zubi.

  • Teško uče i pamte slova abecede
  • Teško povezuju grafeme s fonemom
  • Pogrešno izgovaraju riječi (zamjena slogova)
  • Problemi s prepoznavanjem slova (mijenjaju fonetski slična slova t i d, p i b…)
  • Pogreške u strukturiranju riječi/rečenice (trava-vrata)
  • Mijenjaju grafički slična slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž)
  • Mijenjaju fonetski slična slova (d-t, g-k, b-p, z-s)
  • Zamjena riječi
  • Dodaju slova i slogove (crkva – carakva)
  • Skloni su ponavljanju dijelova riječi
  • Ne shvaćaju rimu
  • Teško prate brojčani niz
  • Usporenost u izgovaranju riječi
  • Poteškoće u određivanju smjera čitanja (gore – dolje, lijevo – desno)
  • Poteškoće u izgovaranju vlastitih imena

Kako prepoznati disleksiju kod odraslih?

Obratite pozornost na probleme vezane za čitanje i pisanje. Odrasli koji dugo žive s disleksijom često se bore s istim problemima kao i djeca. Zajednički znakovi poteškoća u čitanju ili pisanju odnose se na:

  • Polagano i netočno čitanje
  • Netočan izgovor
  • Pisanje iste riječi nekoliko puta na više pogrešnih načina
  • Probleme s rječnikom
  • Probleme s planiranjem i organiziranjem informacija
  • Probleme sažimanja informacija
  • Loše vještine pamćenja i poteškoće pri pohranjivanju podataka nakon čitanja

Odrasli koji pate od disleksije skloni su izbjegavati čitanje i pisanje. Zato se često oslanjaju na druge, kad god je potrebno nešto pročitati ili napisati. Ako moraju sami nešto napisati, potrudit će se da odugovlače to što je duže moguće. Zatim, više se pokušavaju usredotočiti na pamćenje, nego na pisanje.

Osobe s disleksijom su iznimno inteligentne

Iako osobe s disleksijom imaju problema s čitanjem i pisanjem, to ne znači nužno nedostatak inteligencije. Naprotiv, takvi ljudi su u većini slučajeva iznadprosječno inteligentni, a to dokazuju svojim postupcima i idejama.

Sposobnost vizualiziranja: interakcija s prostorom, stvaranje novih ideja i koncepata, kreativna upotreba mašte… Čak 75% osoba s disleksijom je iznadprosječna kada govorimo o vizualizaciji.

Sposobnost komuniciranja: prijenos jasnih i zanimljivih poruka/ideja drugim ljudima, procjenjivanje situacije, detaljno i živopisno opisivanje zanimljivih iskustava, pričanje priča… 71% osoba s disleksijom je iznadprosječno u vještini komuniciranja.

Opće vještine razumijevanja, analiziranja, odlučivanja: razumijevanje postojećih obrazaca, procjenjivanje mogućnosti i donošenje odluka, pojednostavljivanje složenih ideja i koncepata i sl. Čak 84% osoba s disleksijom ima iznadprosječne vještine razumijevanja, procjenjivanja situacije i donošenja rješenja.

80% osoba s disleksijom je iznadprosječno u prepoznavanju i upravljanju s vlastitim osjećajima. Osim toga, razumiju način na koji njihovo ponašanje djeluje na druge. Iznimno su vješti u razumijevanju i tumačenju verbalnih, fizičkih i emocionalnih reakcija osoba s kojima komuniciraju.

84% osoba s disleksijom ima iznadprosječne vještine za istraživanje i učenje novih stvari. Iznimno su uporni u tome da saznaju više o onome što ih zanima te primjenjuju nova stečena znanja, kako bi postigli cilj odnosno rezultat kojem teže.

UZROCI DISGRAFIJE

Djelovanjem različitih skupova uzroka nastaju različiti oblici disgrafije, a u svakom se obliku izdvaja dominantni mehanizam. Prema uzrocima disgrafija može biti nasljedna, može biti uzrokovana utjecajem vanjskih nepovoljnih čimbenika na djetetov razvoj te može nastati kao kombinacija prethodna dva uzroka.

Disgrafiju kod djeteta možete prepoznati po teškoćama pri pisanju (izostavljanje ili zamjena slova ili slogova), po neurednom rukopisu, po teškoćama u izražavanju misli u pisanom obliku ili pak po smislenom mijenjanju teksta pri čitanju priča. U ovom slučaju djeca često znaju dodati dio riječi ili čak čitavu riječ.

Što se tiče neurednog rukopisa, poremećaj pažnje odnosno slabije koncentracije može utjecati na to da dijete nije uopće svjesno toga da piše neuredno te da pritom griješi. Iz tog je razloga od velikog značaja da dijete najprije samo shvati da radi pogreške u pisanju jer će mu to pomoći u uspješnijem svladavanju vježbi za disgrafiju.

VRSTE DISGRAFIJE

Prema stupnju izraženosti govorimo o lakoj disgrafiji, izraženoj disgrafiji te agrafiji.
Agrafija označava potpunu nesposobnost pisanja koja obuhvaća prijelazno stanje u stabilnu disgrafiju, a ima veliki utjecaj i stvara probleme s učenjem slova.
Prema dominantnom sindromu postoje fonološke disgrafije, jezične disgrafije, vizualne disgrafije te motoričke disgrafije.

Fonološka disgrafija odnosi se na greške u pisanju koje uzrokuju teškoće u izgovoru ili slušnom razlikovanju glasova. Može ju se prepoznati po izraženim zamjenama glasova koji su slični po zvučnosti i izgovaranju.

Jezična disgrafija podrazumijeva disgrafiju jezične analize i sinteze. To je najčešći oblik disgrafije. Kod ovog slučaja dijete ima problema s rastavljanjem teksta na rečenice, s rastavljanjem rečenica na riječi, riječi na morfeme i slično. U jezičnu disgrafiju ubraja se i disgramatična disgrafija koja se uglavnom manifestira u neispravnom povezivanju riječi, odnosno korištenju roda, broja i padeža.

Djeca s vizualnom disgrafijom teško verbaliziraju prostorno – vremenske odnose, odnosno imaju problema s prijedlozima poput ispred, iza, iznad, između i sl.

Motorička disgrafija povezana je s nedovoljnim razvojem suptilnih motoričkih funkcija. U ovom slučaju djeca miješaju slova prema sličnosti načina njihovog ispisivanja te imaju nečitljiv, neravan i neujednačen rukopis. Nerijetko znaju dodavati suvišne elemente, pišu sporo te se brzo umaraju.

Ostale karakteristične pogreške kod disgrafije jesu izokretanje slova na suprotnu stranu, tzv. zrcalno pisanje, odnosno pisanje s desna ulijevo, neujednačeni prostor između riječi ili stiskanje riječi u potpunosti, a karakteristični su i problemi s držanjem olovke. Teškoće u razumijevanju teksta te izražavanju misli u pisanome obliku također mogu biti simptomi disleksije i disgrafije.

Roditelji ili učitelji najbolje će prepoznati ima li dijete disleksiju ili disgrafiju po konstantnom ponavljanju određenih pogrešaka kroz usmeno ili pismeno izražavanje. U tome slučaju svakako se obratite logopedu koji će postaviti točnu dijagnozu te uključiti dijete u potrebne tretmane s vježbama pisanja i čitanja.

Vježbe disgrafije

Vježbe disgrafije odnose se na auditivnu percepciju koja podrazumijeva razlikovanje, pamćenje te analizu i sintezu glasova, zatim na vježbe vizualnog pamćenja i razlikovanja slova te na artikulaciju pojedinih glasova.

Logomotorika, impresivni i ekspresivni govor, pisanje rečenica, diktata, slobodnih sastava i slično također su neke od vježbi za osobe s disgrafijom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Izdvojeni članci

Bol u uhu – Uzroci i Liječenje

Velika većina ljudi pretpostavlja da se bol u uhu javlja samo kod djece, no moramo vas razuvjeriti; bol u uhu česta je i kod...

Otoskleroza

Kako bismo mogli ispravno čuti sve zvukove koji nas okružuju, struktura uha mora biti takva da omogući prijenos zvukova iz vanjskog do unutarnjeg uha....

Upala uha – liječenje maslinovim uljem

Uho se može podijeliti na tri dijela. Vidljivi dio uha s ušnim kanalom je vanjsko uho. Male kosti pomoću kojih razaznajemo poznate zvukove iz...

Operacija ušiju

Operacija ušiju odnosno Otoplastika danas je lako dostupna svima pa čak i djeci. Mnogi pojedinci nezadovoljni su veličinom ili oblikom uha. Neki imaju asimetrične uške, drugima...

Iscjedak iz uha

Iscjedak iz uha poznatiji pod nazivom otoreja odnosi se na svaku vrstu tekućine koja izlazi iz uha. To može biti krv, ušni vosak, gnoj...